Biokemičar s Harvarda analizom gena utvrdio da su Srbi najstariji narod, da potječu od Noinog sina i da je Balkan pradomovina svih Slavena, pa i onih koji su otišli u Indiju pa su ih nazvali arijevci
Američki znanstvenik ruskog porijekla Anatolij Kljosov, gostujući profesor na Harvardu, objavio je niz knjiga u kojima tvrdi da je

Balkan bio pradomovina svih Slavena, pa i Rusa.
Naime, on je analizom gena R1A1 koji je najčešći u dinaridskom području Balkana i kolokvijalno se naziva "ilirski", zaključio da su od Srba potekli svi današnji Slaveni, ali i većina naroda Europe.

Ti "geni kameni" stari su 12.000 godina, dok su drugi stari od 4 do 7 tisuća godina i svi indoeuropski narodi u Europi imaju preko 40 posto tog gena, kako tvrdi 67-godišnji Kljosov.
Svi Slaveni su došli s Balkana i potomci su Noinog sina

Prema njegovoj studiji, preko 60 posto tog gena imaju južni Slaveni u Srbiji, BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori, ali se ista koncentracija nalazi i na sjeveru Europe - u Danskoj, na sjeveru Njemačke, na jugu Skandinavije i u Velikoj Britaniji.

Biokemičar Anatolij Kljosov u svom znanstvenom radu tvrdi da su se potomci Noinog sina naselili isprva u donjem toku Dunava - na prostoru današnje Srbije - da bi zatim išli prema sjeveru.

Kako napominje srpski Telegraf, u ruskim školama se doista učilo kako su oni došli "sa one strane Karpata".

Kljosov je na osnovu mutacija genetske haplo grupe karakteristične za Slavene zaključio da su svi Slaveni došli s Balkana, ali da su je i indijska kasta arijevaca nastala dolaskom Slavena s područja Srbije u Indiju, prije oko 3.850 godina.

Zaključak studije ovog američkog znanstvenika ruskog porijekla o Srbima kao "najstarijem narodu" zdušno su poduprli mediji u Srbiji, iako zemljopisni prikaz rasprostranjenosti 'dinaridskog gena' u Europi pokazuje da se najgušća koncentracija ovog gena nalazi na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Indoeuropski jezici sa Balkana stigli u Indiju

Profesor Kljosov tvrdi da su indoeuropske jezike (u koje pripadaju svi jezici Europe osim mađarskog i finskog) Praslaveni donijeli u Indiju, Iran i Afganistan.

Ti Praslaveni dinarskih gena, koji su na Balkanu živjeli još prije 12.000 godina, prema studijama Kljosova, nakon dvjestotinjak generacija dolaze na ravnicu istočne Europe i tamo se prije 4.500 godina pojavljuje genetički predak današnjih Rusa i Ukrajinaca.

Petsto godina kasnije dolaze do južnog Urala, a nakon 400 godina pojavljuju se u Indiji, u kojoj danas živi oko 100 milijuna ljudi s tim genom.

Kljosovljeva teorija, utemeljena na njegovim analizama DNK, postavlja "na glavu" dosadašnja vjerovanja o smjeru migracija naroda indoeuropskog kulturnog kruga, te izaziva podvojene reakcije na svim stranama.

Kljosov je 1990. godine preselio u SAD, gdje je već radio kao gostujući profesor, a u bivšem Sovjetskom Savezu bio je poznat kao vođa znanstvenog tima koji je organizirao prvu internetsku mrežu na tom području ranih 80-ih godina.

 

Jutarnji list