KAPLAN BUROVIĆ-29.11.2012 KONJICE 34 Small
Pripremio: Marko RADOJEVIĆ

       Iz Zapisnika sa sjednice Uduženja srpskih pisaca u Švajcarskoj (Grana Saveza književnika

Srbije), održana 30.avgusta 2014, član 3, saznajemo:

       „Професор др. Каплан Буровић је био наш почасни члан до 2010.године. Онда смо прекинули контакт и ових дана је оживљена коресподенција са Милисавом Ђурићeм (Presjednik Udruženja,-MR). Тај наш академик и албанолог живи у Женеви, у својој 80-ој години. Сви су дигли руке да га поново примимо за нашег почасног члана…“

       Akademik prof. dr Kaplan Burović je od 1956.godine član Saveza književnika Srbije, odnosno Jugoslavije, sa prekidom od nekoliko decenija, koje je proveo po zatvorima kao disidentni književnik i borac za slobodu i demokratiju. Godine 1995. je primljen za člana Društva književnika Crne Gore. On je i član stranih društava književnika, konkretno Saveza književnika Švajcarske i drugih. Našeg akademika Burovića su proglasili i za počasnog člana neke nacionalne manjine Balkana, konkretno srpsko-crnogorska nacionalna manjina Albanije, pa vlaški etnos Albanije i drugi. On je proglašen i za doživotnog počasnog presjednika Kulturnog društva Ulcinjana u Švajcarskoj, pa za počasnog člana jedne strane Akademije nauka i umjetnosti. U mnogim listovima, revijama i časopisima, na našem i stranim jezicima, njegovo ime figuriše kao počasni član redakcije, dok autori knjiga imaju za posebnu čast da im on piše recenzije.
       I pored medijske blokade i svestranog sabotiranja njegovog života i stvaranja, Akademik Burović je autor 132 djela, publicističkih, književnih i naučnih, od kojih su mu neka objavljena i po dva-tri puta, pa i pet puta. Sva privatno izdanje! Sva razdata na poklon! Mnoga od njih ne samo na našem jeziku, već i na stranim jezicima! Kao književnik i naučnik on je unet u mnoge enciklopedije, pa i u svjetsku VIKIPEDIJU. Unet je i u Biografski leksikon SRBI U SVETU, izdanje na srpskom i engleskom jeziku, Beograd-Los Anđelos (SAD, 1999). U posljednje vrijeme uneli su ga i u LEKSIKON CRNOGORSKE KULTURE, pored njegovih rođaka Luke i Nikole, i primili su ga za člana poznate naučne institucije MATICA SRPSKA. Krajem 2012. odlikovali su ga zlatnom medaljom SRPSKA KRUNA i proglasili za SRPSKOG VITEZA. Poslije nekoliko mjeseci odlikovan je i Poveljom SVETI RATNICI, a prije neki mjesec stiže mu i Povelja SVESLOVENSKA NOIT, Srpsko-ruskog kozačkog bratstva, sa potpisom i pečatom kozačkog atamana, pukovnika Vojislava Vidakovića. Povodom promocije knjige SKADAR u Nišu dekorisan je zlatnom medaljom PEČAT NIŠA, III VEK.
       Preko svih njega je dekorisao Enver Hodža ništa manje već sa 43 godina monstruoznog zatvora, gdje su ga i na živo odrali i permanentno radili da ga fizički likvidiraju, razorili mu porodicu, masakrirali djecu. Akademik Burović, od fizičkih i psihičkih tortura, pretrpio je u zatvor i kliničku smrt, ali se opet vrati iz onog svijeta, da nam kao konstruktivan građanin otvori oči i osvijesti ko smo i šta smo, da nas otrgne sa naših zabluda, stranputica i nesvijestica, pokazujući nam put pravde i istine.
I strane su naučne institucije već rekle za njega da je za istraživanje i otkrivanje naučnih istina žrtvovao sebe i porodicu.
       Kao izuzetan Čovjek, izuzetnih sposobnosti i izuzetne smjelosti, kao genije i heroj, on se afirmirao ne samo na nacionalnom, već i na svjetskom nivou, pa su ga kao takvog priznali i njegovi strani biografi, štaviše – i njegovi izjavljeni neprijatelji. Do danas je o njenu objavljeno oko 150 knjiga, stotinama studija i hiljadama članaka. Učinjeni su mu intervjui preko svih medija. Preko televizije – čitavim časovima! Na srpskom i stranim jezicima! Na stranim jezicima su mu objavljene i mnoge knjige.
       Ne samo usmeno, već i pismeno, preko medija, o njemu se govori i piše da je zaslužio da mu se za života podigne spomenik na Slaviji, sred Beograda, da je zaslužio i Nobelovu nagradu prije mnogih koji je već imaju. Jedan od njih, u svojoj knjizi sa naslovom SVETSKI RAT PROTIV JEDNOG ČOVEKA – Akademik Burović disident Br. 1, tekstualno piše:

sv Small

„Čovek koji je ceo svoj život posvetio nauci, koji je prihvaćen i priznat od strane naučnih svetskih krugova i elite, ne može biti čovek jednog naroda, jedne vere i nacije. On je čovek svih vera i svih nacija, čovek sveta, jer ostavština njegovih dela prevazilazi okvire granica i kao razvigor obigrava planetu neuništivom istinom“.
       ISTINA je zvijezda vodilja njegovog života i stvaranja. Istina je i buktinja i mač u njegovim rukama. Buktinjom naučne istine i mačem njegove smjelosti, neustrašivosti i nepokoljeblivosti On se probijao i probija se kroz sve prepreke, razbijao je i razbija blokade, pa i zidine od armiranog betona najmonstruoznih zatvora ovoga svijeta.